- Što podrazumijeva pristupačnost?
- Što definira Zakon i koji su rokovi za uskladbu?
- Što bi prilagodbna proizvoda i usluga mogla značiti u praksi?
- Utjecaj na poslovanje u sektoru platnih usluga
- Izazovi
- Što čini grupacija NEXI?
Razgovor sa stručnjacima Nexi Croatia:
„Zahtjevima za usklađenje s propisima treba pristupiti kao i s bilo kojim drugim poslovnim zahtjevom. Oni donose promjene koji imaju dalekosežne utjecaje na proizvod ili uslugu koje time pospješujemo. Poznavanje proizvoda od strane stručnih službi s jedne strane, a podučen poslovni vlasnik proizvoda s druge, ključni su faktori uspjeha.“
Svrha novog Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, Narodne novine br. 89/25 (nadalje: „Zakon“) je i) ukidanje prepreka i ii) povećanje dostupnosti proizvoda i usluga osobama s invaliditetom ali i drugim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, kao primjerice starijoj populaciji, trudnicama, o i slično.
Dakle, Zakon ima za cilj razvoj inkluzivnog društva i olakšavanje samostalnog života osobama s invaliditetom.
Donošenjem Zakona, vrši se i usklađenje sa istoimenom Direktivom Europske unije koju kolokvijalno poznajemo kao „European Acessability Act (EAA)“, a koja se pak usklađuje s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (slabovidnost, itd.) Dodatno, treba uzeti u obzir i činjenicu kao i očitu različitost dosadašnjih zakonodavnih okvira pojedinih država članice Europske unije, stoga na ovu inicijativu treba gledati i kao na proces unifikacije propisa na razini Europske unije.
Slažemo se, europski zakonodavac je doista izvršio hvale vrijedno inicijativu usklađenja s kojom bi se svaki građanin Europske unije složio. Iz perspektive samih trgovačkih društava, ova tema se itekako dobro uklapa u već postojeće ESG (Environment, Society, Government) agendu koju većina društava pažljivo gradi uz svoj „brend“.
Što podrazumijeva pristupačnost?
„Pristupačnost“ obuhvaća izgrađeno okruženje, prijevoz, informacije i komunikaciju, kao i informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, te ostale prostore i usluge koji su otvoreni i koje se pružaju javnosti, a predstavlja neophodan preduvjet za cjelovito i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu te za djelotvorno uživanje svih njihovih ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Međutim, i sam zakonodavac uočava da je pitanje pristupačnosti „složeno pitanje“ obzirom na niz „izazova“ koji ovakva inicijative susreće u praksi, a koje ćemo razmotriti niže.
Što definira Zakon i koji su rokovi za uskladbu?
Zakon propisuje obvezu usklade niza proizvoda i usluga sa zahtjevima za pristupačnost koji nisu poimence imenovani osim u neki dijelovima u kojima se želi naglasiti nužnost prilagodbe osobama s invaliditetom.
Načelo proporcionalnosti:
- Direktiva propisuje obvezu upotrebe zahtjeva za funkcionalnu pristupačnost, ali uzima u obzir načelo proporcionalnosti pri čemu se takvi zahtjevi trebaju ispunjavati samo u onoj mjeri u kojoj ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje dotičnom gospodarskom subjektu i u mjeri u kojoj se zbog njih ne zahtijeva znatna promjena proizvoda i usluga zbog kojeg bi se oni iz temelja morali promijeniti. Radi zaštite tog načela i sprečavanja njegove zloupotrebe predviđaju se kontrolni mehanizmi radi provjere prava na izuzeće.
- Ovdje se prije sve misli na mikropoduzetnike i mala poduzeća.
Rok za uskladbu:
Zakon se u Republici Hrvatskoj, ako i u većinu članice Europske unije, počinje primjenjivati od 28. lipnja 2025. godine, no imajući u vidu zahtjevnost prilagodbe, sam Zakon odnosno Direktiva dala je i dulji vremenski rok za prilagodbu.
Naime, Zakon predviđa rok od 5 godina u kojem nije potrebno da proizvodi koji služe za pružanje usluga, a koji su već stavljen na tržište prije početka primjene Zakona budu usklađeni s njenim zahtjevima, odnosno do 28.lipnja 2030. godine.
Što bi „prilagodba proizvoda i usluga“ mogla značiti u praksi?
Četiri najvažnija načela pristupačnosti su:
- mogućnost percepcije - informacije i sastavni dijelovi korisničkog sučelja moraju biti predstavljeni korisnicima tako da ih oni mogu percipirati;
- operabilnost - sastavnim dijelovima korisničkog sučelja i navigacije mora se moći upravljati;
- razumljivost - informacije i način rada korisničkog sučelja moraju biti razumljivi; i
- stabilnost - sadržaji moraju biti dovoljno stabilni da ih može pouzdano tumačiti širok raspon korisničkih agenata, uključujući pomoćne tehnologije. Ta su načela relevantna i za ovaj Zakon odnosno Direktivu.
Primjerice:
- Informacije o uporabi proizvoda su priložene samom proizvodu (oznake, upute i upozorenja) koje moraju biti i) dostupne putem više od jednog osjetilnog kanala; ii) predstavljene na razumljiv način (font); i iii) predstavljene tako da ih korisnici mogu opaziti;
- Dizajn korisničkog sučelja i funkcionalnosti mora omogućavati da korisnici mogu jednostavno pristupiti e-proizvodu, uoče ga, upravljaju njime, razumiju ga i kontroliraju
Zamislimo to u praksi na primjeru internetske stranice koja omogućava alternative profile pristupa poput profila za epilepsiju, profila za slabovidne, profil prilagođen ADHD-u, profilu za kognitivne poteškoće, navigaciju tipkovnicom i slično.
Primjer kod samoposlužnih terminala koji:
- osiguravaju tehnologiju za pretvaranje teksta u govor;
- omogućuju uporabu osobnih slušalica.
Utjecaj na poslovanje u sektoru platnih usluga
E-trgovine
Obzirom na povećanu važnost usluga e-trgovine i njihovu iznimno tehnološku narav, važno je imati usklađene zahtjeve za njihovu pristupačnost. Obveze pristupačnosti za usluge e-trgovine iz ovog Zakona trebale bi se primjenjivati na internetsku prodaju bilo kojeg proizvoda ili usluge i trebale bi se stoga također primjenjivati na prodaju proizvoda ili usluga zasebno obuhvaćenih Zakonom.
Obzirom da trgovci prodaju proizvode ili pružaju usluge putem internetskih stranica bitan je i usklađenost te edukacija trgovačkih društava u e-trgovini u kojoj ih se upoznaje s propisanim zahtjevima. Primjerice, očekuje se usklađenje internetskih stranica prilogom ugovaranja ugovora o prihvaćanju platnih kartica.
Oprema
Sva oprema koju koriste korisnici platnih usluga kao potrošači podliježe zahtjevima iz ovog Zakona.
Primjerice, prilikom nabave EFT POS uređaja ili bilo koje druge vrste prihvatnog uređaja koji se koristi radi izvršenja platne transakcije od strane korisnika platne usluge, potrebno je imati na umu da je korištenje proizvoda koji nisu usklađeni moguće do 28.lipnja 2030. godine, naravno pod uvjetom da su nabavljeni prije datuma primjene nacionalnog zakona.
Prilagodba nabavnog procesa
U analizi dobavljača od sad je potrebno provesti i ispitivanje ispunjenosti zahtjeva o prilagodbi proizvoda sa zahtjevima pristupačnosti i od strane dobavljača, posebice ako se roba nabavlja iz države koja je i sama interpolirala Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo:
Naime, pravni subjekt koji vrši nabavu u tom slučaju posluje kako „uvoznik“, a prije stavljanja proizvoda na tržište mora provjeriti je li proizvođač proveo postupak ocjene sukladnosti i je li proizvođač sastavio tehničku dokumentaciju, osigurao Europsku CE usklađenost, jesu li proizvodu priloženi potrebni dokumenti te je li proizvođač ispunio zahtjeve koje od njega zahtijeva predmetna Direktiva/zakon.
S obzirom na visoki stupanje reguliranosti industrije platnih usluga, ne samo sa zakonodavnim okvirom nego i sa standardima PCI Councila koji prvenstveno podliježu sigurnosti platnih instrumenata, komunikacijskih i prihvatnih uređaja, potrebno je izgraditi i set dodatnih standardiziranih očekivanja u toj industriji (Primjer - Može li se PAN (broj kartice) čitati na glas kao dio profila za slabovidne korisnike usluge?).
Izazovi
Izraz „Namjera zakonodavca je plemenita, no izvedba je kompleksna“ najbolje sažima problematiku ovog Zakona. Naime, širok pojam definicije „pristupačnosti“ koji se odnosi na cijeli spektar proizvoda i u sluga dovodi do sljedećih izazova pri uskladi:
- Trošak: Spomenuli smo postojanje legitimnih razloga za izuzeće pravnih subjekata, no nepravilna prioritizacija, nedostatak vremena i resursa ne predstavljaju legitimne razloge za izuzeće. Čak i kod postojanja legitimnih razloga za izuzeće, pravni subjekt je dužan svoje proizvode i usluge učiniti do one mjere pristupačnim do koje one za njega ne predstavljaju nerazmjerno opterećenje;
- "Ne-sektorski" zakon: osim u manjem djelu u telekomunikacijskom sektoru, glavno nadzorno tijelo biti će Državni inspektorat koji će trebati pokrivati sve ostale industrijske grane te je za previdjeti da se područje njihovih aktivnosti znatno povećava, naročito s obzirom na različitost proizvoda i usluga. To bi moglo utjecati na učinkovitost pa i moguću smanjenju percepciju urgentnosti kod pravni subjekata pri usklađenju sa Zakonom. Iako, prekršajne odredbe Zakona itekako mogu biti motivirajuće za što raniju uskladbu jer prekršajne mjere iznose do 132.720,00 eura za pravnu osobu prekršaja proizvođača ili uvoznika;
- Potreba za dodatnim industrijskim standardiziranjem proizvoda i usluga u tom pogledu zahtjeva, ako smo naveli na primjeru industrija platnih usluga;
- ESG usklađenost odnosno pitanje etičnosti nastavka suradnje s dobavljačima i klijentima koji ne izvrše usklađenje: Naime, neusklađenje sa Zakonom od strane dobavljača bi moglo predstavljati povredu ESG načela pod kojima neko društvo posluje te dovesti do reputacijskog rizika nastavka suradnje s takvim dobavljačima.
Što čini grupacija Nexi?
Grupacija Nexi neprestano radi na tome da komunikacija, sadržaj i digitalne usluge učini dostupnima svim korisnicima. Naša predanost poboljšanju naših internetskih platformi, u skladu s glavnim smjernicama za pristupačnost i najboljim praksama, kontinuirana je i raste, s ciljem poboljšanja upotrebljivosti za što veći broj ljudi.
U tom smislu, Nexi je posvećen dizajniranju i razvoju pristupačnih rješenja, usklađenih sa smjernicama WCAG 2.1 World Wide Web Consortiuma (W3C), te se postupno usklađuje sa zahtjevima verzije 2.2, kao i sa samim Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga.
Istodobno je pokrenut rigorozan proces analize, evaluacije i optimizacije svih digitalnih svojstava Grupe.
Naš krajnji cilj je osigurati da cjelokupna digitalna ponuda bude u skladu s kriterijima pristupačnosti, čime se smanjuju nejednakosti u pristupu našim proizvodima i uslugama.
